Šibenik će, kako smo već pisali biti domaćin 3. Međunarodne konferencije Waste2Energy, koju organizira Međunarodna akademija održivog razvoja i Centar za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije Bikarac, u suradnji s Gradom Šibenikom i Šibensko-kninskom županijom, a bit će održana 18. i 19. rujna, u Kući umjetnosti Arsen. Prije toga obje su konferencije održane u Zagrebu. Zanimalo nas je zbog čega je glavni organizator Međunarodna akademija održivog razvoja sada odabrala Šibenik pa smo s tim u vezi postavili nekoliko pitanja dr.sc. Tomislavu Lukiću, predsjedniku te akademije.
Najavljujete 3. međunarodnu konferenciju Waste2Energy kao vodeći stručni skup o izazovima i prilikama u području termičke oporabe otpada, WtE. Na čemu temeljite tu kvalifikaciju?
Konferencija Waste2Energy profilirala se kao najvažniji regionalni forum za razmjenu znanja, iskustava i tehnologija u području termičke obrade otpada. Temeljimo tu kvalifikaciju na tri ključna elementa: interdisciplinarnom pristupu, međunarodnoj zastupljenosti i konkretnim projektima koji se prezentiraju. Ove godine okupljamo stručnjake iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Koreje i Švedske, a teme uključuju sve — od pirolize i plazme do hvatanja ugljika i proizvodnje vodika. Podrška institucija poput Fonda za zaštitu okoliša, Instituta za turizam i Sveučilišta u Slavonskom Brodu dodatno potvrđuje stručnu težinu skupa.
Zašto ste odlučili da, nakon dvije konferencije u Zagrebu, Šibenik bude domaćin tog važnog skupa?
Šibenik nije slučajan izbor. Grad i županija aktivno rade na razvoju održivog gospodarenja otpadom, a Regionalni centar Bikarac postaje primjer kako se lokalne potrebe mogu spojiti s naprednim tehnologijama. Osim toga, Šibenik je turistički grad, što otvara dodatne izazove u sezonskom upravljanju otpadom. Upravo zato konferencija u Šibeniku ima dodatnu dimenziju — kako uskladiti zaštitu okoliša s razvojem turizma. Za to svakako zasluge ima vrlo inventivni i vizionarski pristup gradonačelnika, gospodina Burića i direktora RCGO Bikarca gospodina Podruga.
Je li jedan od razloga to što je Šibenik u Hrvatskoj najdalje otišao u razmatranju mogućnosti da se u njemu izgradi energana kao rješenje za iskorištavanje otpada umjesto da ga baca u okoliš i zatrpava? Neki to smatraju povijesnom odlukom, neki se oštro protive tvrdeći da je takvo rješenje opasno. Što vi kažete o tome?
U Europi trenutačno funkcionira preko 500 ovakvih postrojenja smještenih uglavnom u najrazvijenijim zemljama. U Hrvatskoj Šibenik je svakako među najnaprednijima u razmatranju WtE rješenja. To je hrabar korak koji otvara prostor za argumentiranu raspravu. Konferencija ne zauzima stranu, već pruža platformu za sve relevantne glasove — od znanstvenika i inženjera do predstavnika lokalne zajednice. Naš cilj nije promovirati tehnologiju po svaku cijenu, već omogućiti da se odluke donose na temelju podataka, a ne straha. Upravo zato organiziramo stručno vođeni obilazak RCGO Bikarac, kako bi se svi mogli uvjeriti u konkretne korake koje grad poduzima.
Jedna od tema Konferencije je i kako takve teme komunicirati u javnosti kako bi se izazvala relevantna rasprava temeljena na argumentima i podatcima, a ne emocijama i predrasudama. Kako to postići?
Transparentnost je ključ. Na konferenciji imamo posebnu sesiju posvećenu komunikaciji, koju vodi Petar Tanta iz CTA komunikacija. Uključeni su predstavnici medija, lokalne uprave i civilnog sektora. Raspravljamo o tome kako uključiti građane u procese odlučivanja, kako objasniti kompleksne tehnologije na razumljiv način i kako graditi povjerenje. Cilj je da lokalna zajednica ne bude samo promatrač, već aktivni sudionik.
Ovo je stručni skup. Koji su glavni govornici na njemu?Program je iznimno bogat. Izdvojit ćemo samo neke: mr.sc. Mirko Budiša iz Fonda za zaštitu okoliša o europskim politikama WtE, prof.dr.sc. Luka Traven s Medicinskog fakulteta u Rijeci o zdravstvenim aspektima, dr.sc. Boris Brigljević iz CarbonValue Koreja o hvatanju ugljika, Hanadi Džabić iz RCB Nanotehnologije o reciklaži guma, Zlatan Bakalović iz Carbon Free Solutions o obradi opasnog otpada, prof.dr.sc. Filip Kokalj s Univerziteta u Mariboru o tehnologijama u regiji, doc.dr.sc. Damir Krešić iz Instituta za turizam o otpadu u turističkim destinacijama…Uz njih, tu su i brojni panelisti iz komunalnih tvrtki, industrije i akademske zajednice.
