Treća međunarodna konferencija Waste2Energy, odnosno vodeći stručni skup o izazovima i prilikama u području termičke oporabe otpada (WtE), otvorena je danas u Kući umjetnosti Arsen. Dvodnevnu konferenciju zajednički organiziraju Međunarodna akademija održivog razvoja i Centar za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije Bikarac, u suradnji s Gradom Šibenikom i Šibensko-kninskom županijom.
Sudionici konferencije su predstavnici industrije, znanosti, uprave i komunalnog sektora, a okupila je vodeće znanstvenike, stručnjake, proizvođače opreme, komunalne tvrtke i predstavnike državne i lokalne vlasti. Kroz tematske panele, prezentacije i stručne rasprave fokus će biti se na praktična, tehnološka i komunikacijska rješenja.
Tomislav Lukić, predsjednik Međunarodne akademije održivog razvoja, koja je glavni organizator i producent konferencije u Šibeniku napomenuo je kako je ovo tema koju obrađuju po trećih put, nakon dvije konferencije u Zagrebu, gdje nastoje podignuti svijest o potrebi izgradnje postrojenja za termičku obradu otpada..
– Nama je nužno izgraditi takvo jedno postrojenje i dobra je inicijativa da se to krenulo upravo ovdje u Šibeniku, koji je zemljopisno najpogodniji vezan za zbrinjavanje otpada u cijelu Dalmaciju. Znate sami koliko se otpada producira u turizmu, pogotovo u ta tri mjeseca. Bez termičke oporabe onog dijela otpada koji se ne može reciklirati je nemoguće postići bilo kakve ciljeve EU. Trenutno u Evropi funkcionira preko 500 takvih postrojenja, a tu imamo kolege koji dolaze iz Koreje. U Koreji funkcionira recimo 200. Dakle, to su velike brojke takvih postrojenja.
Govoreći o nužnosti energetske oporabe otpada Lukić je naglasio kako u modernim razvijenim državama nema mogućnosti obradom otpada dostići onaj zero waste, koji stalno spominjemo.
– To ne postoji. Zero waste ne postoji. Dakle, mi smo jednostavno osuđeni i moramo se priključiti toj zajednici, a današnji oblik tih postrojenja, pozvali smo i proizvođače tih uređaja, garantira apsolutnu sigurnost, manje emisije nego što proizvodi recimo neka obična peć, neko ložište na kruto gorivo ili plin. Dakle, vrlo bitna stvar, a skupili smo zaista eminente stručnjake iz Koreje, iz Njemačke, iz Austrije, Slovenije, sa velikim iskustvima u izgradnji ovakvih postrojenja. Recimo, za primjer vrijedno je spomenuti da Japan ima preko 1500 postrojenja, sam grad Tokio ima 40 postrojenja. Dakle, nemoguće je jednostavno zbrinuti taj dio otpada ako nemate ovakva postrojenja. To je jedino rješenje u ovom trenutku – zaključio je Lukić.
Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izrazio je zadovoljstvo što se ova konferencija odvija baš u Šibeniku, jer je to gradu, kako je rekao, koji je uvijek imao i viziju i hrabrost da iskorači u nekakve održive projekte.
– U ovom slučaju govorimo o projektu gospodarenja otpadom, dakle izgradnji energane na otpad. Ovo je konferencija zapravo koja će potvrditi važnost tih postrojenja u smislu ostvarivanja ciljeva koje kao država imamo prema Europskoj komisiji od 2035. godine. Isto tako, ona će dati nekakve primjerne dobre prakse iz drugih evropskih država, dakle, gdje mi kao država koja nema energanu, možemo učiti na tim primjerima. Ono što je vrlo bitno u ovim okolnostima je i komunikacija, i edukacija, i informiranost gađana o ovim postrojenjima, kako nam se ne bi događali ovi sindromi koji nam se događaju, u smislu da ljudi zapravo ne žele takva postrojenja u svom dvorištu, a zapravo se radi o postrojenjima kao svakim drugim industrijskim postrojenjima, koji ne daju nikakve bitne utjecaje na okoliš ukoliko se, propisuju i pridržavaju određenih mjera zaštite u njihovom radu – kazao je Budiša.
Govoreći o ciljevima do 2035. godine Budiša je naglasi da se do tada može odložiti do 10 posto ukupnog otpada, a da 65 posto otpada treba reciklirati.
– Ono što mi u Hrvatskoj imamo je svakako napredak u odvojenom prikupljanju i u oporabi samog otpada. Međutim, izazovi su, kao što vidite, do 2035. godine veliki i bez ovih postrojenja takve ciljeve ne možemo ostaviti – kazao je Budiša.
Kada se govori o energetskom potencijalu miješanog komunalnog otpada, Budiša ističe kako nema razloga da mi izvozimo našu energiju i drugima plaćali za tu energiju koju možemo koristiti za vlastite potrebe.
– Evo ako konkretno govorimo o Bikarcu, vidimo da imamo jednu veliku industrijsku zonu blizu, koja može biti dobar potrošač energije, toplinske i električne. U suštini se radi o postrojenjima koja su energetska postrojenja, postrojenja koja su visoko profitabilna, ali isto takve postrojenja kod kojih se dvije trećine tehnološkog kapaciteta odnosi zapravo na smanjivanje emisija na okoliš. Tu prije svega mislim emisija uz zrak, tako da se i ti famozni dioksini i forani o kojima se priča reduciraju zapravo do granica 0,01 miligram zapravo na granici detekcije, što znači da je zapravo i ekonomski i ekološki aspekt od ovih postrojenja ujednačen i danas sasvim normalno funkcionira u svim europskim državama. Imate ih praktički po svim glavnim gradima Unije gdje se nalaze u centru ili nekakvom širom centru – pojašnjava Budiša.
Robert Podrug, direktor Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Bikarac naglasio je kako je Bikarac treći centar u Republici Hrvatskoj koji je u funkciji već treću godinu i to dosta uspješno.
– I prije nego smo sagradili centar, znali smo, a pogotovo nakon tri godine rada, da postoji jedan, nažalost, veći dio otpada koji nije moguće reciklirati. Mi ga sad trenutno po važećoj zakonskoj proceduri odlažemo na plohu za to predviđeno mjesto. Međutim, mišljeno nam smo da je to i ekonomska, a još više ekološka, zdravstvena šteta i da bismo taj dio otpada mogli energetski oporabiti i zato smo krenuli u smjeru pripreme dokumentacije za moguću izgradnju buduće energane na Bikarcu. Ono što mi vidimo da bi to postrojenje, osim što bi spriječilo odlaganje otpada u okoliš, bilo i veliki izvor energije za našu gospodarsku zonu.
Svjestan da u Šibeniku postoje i oni koji se protive projektu energane na gorivo iz otpada na Bikarcu, Podrug kaže kako je taj otpor trajao dok je trajala predizborna kampanja i upravo zato dovodi u Šibenik ljude od struke, koji nisu u nikakvim izborima i o toj temi mogu pričati bez navijanja.
– Oni će govoriti na osnovu dokazanih znanstvenih činjenica i onoga što prakticira razvijeni svijet. I to ćemo ova dva dana i čuti i vidjeti i nadam se razumjeti. Mi smo sad trenutno u postupku izrade projektno-tehničke dokumentacije. Nadamo se da će ona za neke dvije godine biti završena. Prije svega studija izvodljivosti koja će pokazati ekonomsku opravdanost takvog postrojenja. I studija utjecaja na okoliš koja će dati okolišne uvjete vezano za takvo postrojenje. A nakon toga, evo, bit ćemo spremni pa ćemo vidjeti – zaključio je Podrug.
Na konferenciji će, među ostalima, sudjelovati šibenski gradonačelnik Željko Burić, direktor CGO Bikarca Robert Podrug, mr.sc. Mirko Budiša iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Tanja Radić Lakoš, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, prof. dr. sc. Luka Traven s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Filip Kokalj s Univerziteta u Mariboru, prof. dr. sc. Neven Voća s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Robert Sedlar iz Intezeroha i doc. dr. sc. Mira Zovko s Instituta za turizam RH.
Konferencija završava stručnim posjetom RCGO Bikarac, uz prezentaciju prostora predviđenog za buduće Waste-to-Energy postrojenje.
